Zašto su trešnje (pre)skupe? Uzgajivač: "Urod je loš, a ovo su glavni razlozi"

Mnogi su tada preračunavali kakav se ručak mogao pojesti za tu cijenu u restoranu.

Danas, tri mjeseca kasnije, kada je već počela sezona domaćih trešanja, cijene su umjerenije, ali i dalje visoke u odnosu na drugo voće. Na zagrebačkom Dolcu proteklih su dana kaštelanski hruštevi koštali 16 eura za kilogram, dok su domaće sa zagrebačkog područja koštale oko 10 eura. U Rijeci su ovih dana 12 eura, a u Osijeku 8 eura za kilogram.

Berba uranila zbog klimatskih promjena

Iako je to puno manje od onih uvoznih iz veljače, i dalje se doima skupim platiti desetak eura za kilogram voća.

Kakav je ovogodišnjni urod trešanja i zašto koštaju "kao suho zlato", objsnio nam je Zlatan Kljaković Gašpić, uzgajivač iz Zagreba, vlasnik OPG-a Trešnja i predsjednik udruge ZG trešnja.

"Ove godine, u odnosu na prethodne, berba je uranila za dva tjedna. To je posljedica klimatskih promjena koje su proteklih godina bile vrlo nagle. Većina kontinentalnih uzgajivača ima jako loš urod jer je u vrijeme cvatnje trešanja bilo više od 25 dana lošeg vremena", kazao je.

Loše vrijeme, kaže, podrazumijevalo je da su dnevne temperature rijetko prelazile 12 stupnjeva, što nije odgovaralo pčelama, bumbarima i ostalim insektima koji oprašuju cvijet trešnje.

"Pčela ne leti kada je temperatura niža od 12 stupnjeva. Vjetrovi su tih dana bili od 8 do 11 metara u sekundi, dakle olujni, a pčela ne leti kada puše brže od 6 metara u sekundi. I povrh svega, stalno su lijevale kiše. Kod nas je uglavnom oprašivač europska divlja pčela, takozvana samica, koja ne leti u rojevima. I ne leti po kiši."

"Svaka sorta trešnje ima svoj dan"

Kljaković Gašpić, koji je diplomirani agronom od 1978. godine, uzgojem trešanja bavi se već 23 godine. Uzgaja oko 25 sorti trešanja te objašnjava da prosječne sorte obično cvatu šest do osam dana, a neke iznimno do 14 dana. Ako se dogodi da je vrijeme u tom razdoblju cvatnje loše, tada i urod biva lošiji.

"Svaka sorta ima svoj dan. Ako određenog dana trešnja ne dobije pčelu, izostane kvalitetno oprašivanje i nema uroda. To je glavni razlog smanjenog uroda ove godine. Drugi razlog bile su tri noći s mrazom početkom travnja, a kod trešnje već na -1,5 stupnjeva Celzijevih počinju štete, dok su na -2 stupnja štete već ozbiljne. Najavljuje se da će od ove subote biti najmanje dva tjedna lijepog vremena pa bi sorte koje tada dolaze mogle dobro proći", kaže.

Uzgajivači diljem Europe u problemima

Uzgajivači trešanja diljem Europe, naročito južne i jugoistočne, ove godine su u problemima.

"Talijani jedva da imaju za svoje tržište. Španjolci isto imaju smanjeni urod, ali oni gotovo sve izvoze u Njemačku gdje postižu nevjerojatne cijene jer trešanja nedostaje na tržištu. Grčka i Turska također imaju smanjene urode. Kada je početkom travnja stogla ciklona iz Skandinavije, Hrvatsku je tek rubno okrznula pa smo relativno dobro prošli za razliku od Grčke, Turske, Srbije... Njihove štete su velike i teško da će imati za izvoz. Kod nas je ove godine bilo trešanja iz Italije, na početku i iz Španjolske (to su bile one skupe iz veljače, nap.a.) te nešto sitno iz Grčke i Turske", objasnio je naš sugovornik.

"Iako su u tim zemljama imali smanjeni urod pa nisu imali dovoljno ni za svoje tržište, da ne naruše poslovnu suradnju simbolično su davali u izvoz po pola palete. Zato su cijene bile tako visoke. Zapravo, na našem tržištu nema pritiska uvozne trešnje", dodao je.

"Cijenu formira tržište, mi se prilagođavamo"

Cijene trešanja na domaćim tržnicama i u trgovinama mnogima su previsoke čak i sada kada se mogu kupiti po desetak eura za kilogram.

"Cijena je takva kakva je, ja je ne formiram. Formira je tržište, a mi uzgajivači se prilagođavamo. Kad mi dođu ljudi kupiti nekoliko kilograma, prodam im po veleprodajnoj cijeni plus jedan ili dva eura. Pa kada su u gradu bile 20 eura za kilogram, ja sam ih na plantaži (u Mijakovcu kod Svete Helene, nap.a) davao za 11 do 12 eura. Sada je i u gradu cijena pala na nekih 8 do 10 eura za kilogram. S tim da govorim o visokokvalitetnoj trešnji, krupnog kalibra", kaže.

"Nema tu velike love, samo pristojne zarade"

Ozbiljan uzgoj trešanja u Hrvatskoj, kaže, posljednjih se godina sveo na Istru gdje se puno sadi i na područje oko Zagreba te nešto manje u Ravnim kotarima u Dalmaciji.

"Udruga kojoj sam na čelu prije četiri godine imala je 23 hektara zasada trešanja, a sada ih ima devet. Tada nas je bilo 13 uzgajivača u udruzi, a sada nas je ostalo šest. To više nije posao kao nekad. Nikad to i nije bio veliki biznis. Nije bila velika lova, ali se na kraju sezone moglo prostojno zaraditi - pet, šest pa i deset tisuća eura, što je unutar obitelji super zarada. Sada više nije tako", kazao je naš sugovornik.